Bosna
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini. Izvire iz kraških vrela u selu Vrutci u blizini Ilidže u podnožju planine Igman na 500 m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletište. Rijeka Bosna protiče centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog Šamca se ulijeva u rijeku Savu te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana ili Basin i historičari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protiče kroz Sarajevsko, Visočko, Kakanjsko i Zeničko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku od Doboja do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi više rukavaca, ada i okuka.Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem.
Buna
Buna je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara u mjestu Buna. Duga je 9 km. Buna ima dvije pritoke. Posrt koji je nestalna pritoka tj. postoji samo zimi i Bunica koja je stalna pritoka i u Bunu se ulijeva sjeverno od mjesta Buna. Veoma je bogata vodom sa 43 m³/s je jedan od najjačih izvora u Evropi. Najviši vodostaji su u novembru, a najniži u julu i augustu. Na Buni neposredno ispod vrela u Blagaju se nalaze mrijestilište i uzgajališe pastrmke. Okolina kroz koju protiče je pogodna za poljoprivredu, naročito, voće, povrće i vinova loza. Na samom vrelu koje izbija iz duboke pećine u Blagaju nalazi se stara derviška tekija koju još 1664. pominje putopisac Evlija Čelebija. Prije samog izvora, Buna pod zemljom protiče 19 i po kilometara.
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive na Šćepan Polju nastaje rijeka Drina. U Bosni i Hercegovini je jedino rijeka Sava veća od nje. Drina je ujedno i najveća pritoka rijeke Save. Svojim tokom od oko 346 kilometara prolazi kroz mnogobrojna mjesta u Bosni i Hercegovini. U donjem podrinju (Semberiji) Drina jednim dijelom čini granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Drina se uliva u Savu blizu mjesta Sremska Rača. Nadmorska razlika između Šćepan Polja i ušća Drine u Savu iznosi oko 358 metara. Nedugo nakon svog nastajanja na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH također je dobio svoje ime prema toj rijeci – Gornje Podrinje. Prolazeći kroz Foču, Goražde i Višegrad, u rijeku Drinu se uliva više manjih i većih rijeka kao Kolina, Ćehotina, Janjina, Lim, Prača i Rzav. Historijski gledano je rijeka Drina ovdje bila prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Nažalost ova jedinstvena priroda je djelomično uništena izgradnjom hidrocentrala u Višegradu i Bajinoj Bašti. Pravac njenog toka je od juga ka sjeveru i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa lijeve strane su Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne: Ćehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar. Sjeverno od Višegrada, između Žepe i Klotijevca, nalazi se najduži kanjon ove rijeke. Dužina ovog kanjona iznosi 24 kilometra.
Krivaja
Krivaja je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini. Rijeka Krivaja ne izvire ona nastaje spajanjem rijeka Bioštice i Stupčanice u gradu Olovo, a završava svoj tok nakon nekih 70-ak kilometara ulijevanjem u rijeku Bosnu kao desna pritoka u gradu Zavidovići. Poznata je po čistoći i bogastvu ribom (pastrmka, lipljen, škobalj, klen, mrena, plotica i naravno “kraljica” Krivaje – mladica), a veliki uticaj na šire poznanstvo rijeke Krivaje ima međunarodni Krivaja rafting. Do sada je održano 8 Krivaja raftinga i svake godine imamo veći broj učesnika.
Miljacka
Miljacka je rijeka u središnjoj Bosni i Hercegovini, a najvećim dijelom protiče kroz Sarajevo. Duga je 35,9 kilometera. Paljanska Miljacka (12,9km) izvire u Palama (Begovina, nadmorska visina 1010m). Mokranjska Miljacka (20,5km) izvire u Kadinom Selu (nadmorska visina 1135m). Nekoliko kilometera istočno od Sarajeva u selu Dovlići, ove dvije pritoke se spajaju u Miljacku. Dalje Miljacka teče (21,2km) na zapad, u Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se uliva (Butile, nadmorska visina 490m).
Neretva
Neretva je rijeka duga 225 km, koja svojim najvećim dijelom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu (203 km), te manjim dijelom, prije utoka u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Izvire ispod planine Jabuke u BiH. Zajedno sa svojim pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekološki sistem u ovom dijelu svijeta. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine i većim dijelom svoga toka ima odlike planinske rijeke. Zbog tih odlika na rijeci Neretvi izgrađene su hidrocentrale: Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar. Pritoke Neretve su: Ljuta, Rama, Drežanjka, Radobolja, Jasenica, Buna, Bregava, Trebižat, Krupa i Trebišnjica. Na svom putu ka Jadranu Neretva protiče kroz neke od najljepših bosanskohercegovačkih gradova: Konjic, Jablanicu, Mostar, Čapljinu, Počitelj. Poznata je po svojoj smaragdno-zelenoj boji, čistoj i u svom gornjem toku potpuno pitkoj vodi. Neretva se uliva u Jadransko more u hrvatskom gradu Ploče. Delta Neretve je jedan od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji.